Eko-vrtić

„ZASADI DRVO NE BUDI PANJ“

Sudjelovanjem u projektu "Zasadi drvo, ne budi panj" dodijeljena su nam stabla jabuke i sadnice lavande. Dobivene biljke su vrtićka i jaslička djeca, uz pomoć odgajateljica zasadila u svojem dvorištu. Zasađene biljke će tako svojim ljepotama i darovima krasiti naš mali raj odgoja i obrazovanja, a uz to nastavili smo ukazivati na važnost očuvanja okoliša i sadnje drveća. Također, svojim svakodnevnim radom, nizom aktivnosti, doprinosimo zaštiti okoliša i podizanju ekološke svijesti  kod djece i ostalih  sudionika odgojno obrazovnog procesa.

Djeca i odgajateljice

DV Veli Brgud

 IDEMO U PLANINE…

Prilagođavanjem novom načinu života sve više djeca sa svojim obiteljima boravi u prirodi. Prateći  dječje izjave i razgovore uočeno je da najčešće prepričavaju vikende koje su proveli u šetnjama, duuuuugim šetnjama – planinarenju, vožnji bicikla i sl.

U suradnji s roditeljima prikupili smo fotografije planinarenja djece s roditeljima te su roditelji opisali put planinarenja. Fotografije su prikazivale naše najbliže planine kao što je Učka (u svim smjerovima), Lisina, Gumance ali i Platak ,Zeleni vir, Sedam slapova itd.

Cijeli vrtić smo obilježili markacijama i putokazima te pripremili svojevrsnu izložbu i to baš na Međunarodni dan planinara, 11.prosinac.

Tek tada, gledajući sebe na slici djeca međusobno počinju vrlo upečatljivo , upirući prstom,

prepričavati svom prijatelju, odgojiteljici doživljaj.

Bilo je vrlo zanimljivih izjava koje donosimo u nastavku.

Dokazano je da boravak u prirodi smanjuje stres i anksioznost. Istraživanja iz raznih krajeva svijeta pokazuju da slobodno  i  spontano igranje u prirodi donosi značajna poboljšanja na planu učenja, pamćenja, kreativnosti. Uzimajući u obzir istraživanja te  prihvaćanje obiteljske kulture,  poticat ćemo i nadalje stvaranje pozitivnih odnosa s prirodom te u skladu s prirodom.  Integriranim pristupom u kontekstu „Eko programa našeg vrtića“ poseban naglasak je na zadaćama samog programa; senzibilizirati djecu za skladan i aktivan suživot s prirodom, omogućiti djeci stjecanje praktičnih kompetencija i znanja o prirodi i održivom razvoju, graditi pozitivne stavove i odnos prema okolišu i okolini.

Prilike za šetnje,  planinarenja trudite se  iskoristiti  te nas o tome izvještavajte (fotografijama J ) a djecu možete motivirati na različite načine: planiranjem piknika, fotografiranjem na zanimljivom mjestu, istraživanjem biljnog ili životinjskog svijeta…

Izjave djece daju nam poticaj da krenemo dalje, istražiti što je to planinarenje, što  planinar od opreme mora imati sa sobom i zapravo krenuti planinariti za neke kojima bi to bilo prvi puta.

DJEČJE ZANIMLJIVE  IZJAVE

 Aron Majić (4,5) zajedno sa prijateljima promatra fotografije i komentira „Planina je brdo.“  Te odgojiteljici  izjavljuje:

„ Teta, ti si se nagnula na kantu od smeća!“.

(Zapravo,  odgajateljica se nagnula na spremnik planinskog žiga na kontrolnoj točki .)

„Vidio sam čuda životinja i veli bunker. Ideš unutra kroz škuju i onda gledaš van!“

Leon Mustač (4,5)

„Planina znači hodat. Puno toga vidimo onda.“ Karla Šimunović (3,5)

ŠTO SU PLANINE?

„To su neka brda koja imaju jaki špic.“ Lea Todorović (6)

„Planine su jako visoke, neke imaju ovako špic ˄ (pokazuje rukom) a neke ovako ∩ (pokazuje rukom).“  Marija Musić (6)

„Ja sam planinario kod Učke, hodao sam po šumi i kamenju, našao sam i kupine. Puno sam hodao i vidio sam znakove za planinare, bijele i crvene.“ Matthias Balgavi (6)

„Ja nisam išao planinariti, ali sam išao šetati u šumu i vidio sam i ja znakove crvene i bijele.“ Teo Građanski (5)

„Ja sam išao od neke crkve skroz do Opatije, U šumi sam vidio znakove koji pokazuju put.“ Sven Gashaj (6)

„Puno sam puta bila na Učki. Tamo smo uzeli štapove jer je bilo puno snijega i bilo je jako uzbrdo, da lakše hodamo. Vidjeli smo i jednu srnu koja je protrčala.“ Marija Musić (6)

 Djeca i odgajateljice vrtića Matulji

ŽIVOTINJSKI SVIJET U VRTIĆU

     Ginjol lutke jež Ježić, lisica Mica i vuk Krezub svakodnevno u jutarnjem krugu  s nama sudjeluju u pričanju priča. Priče o životinjama su nam najzanimljivije, posebno „ Tri praščića“.

Interes djece i svakodnevna želja da imitiraju raznovrsne životinje bile su nam poticaj da obilježimo Međunarodni dan zaštite životinja i nastavimo aktivnosti o životinjama.

Izrezivali smo životinje, lijepili izrezano, imenovali što znamo i tražili informacije o njihovom staništu.

Sličice Zumića iskoristili smo za izradu memory igre, a i djeca su  njima samoinicijativno popunili  plakat kojeg smo izložili u hodnik za roditelje i djecu susjedne skupine.

Kućni majstor Marin postavio nam je na balkon kućicu za ptičice jer su djeca pokazala brigu za prehranu ptica tijekom zime.

Najzanimljivijom životinjom pokazao se pas o kojem djeca pokazuju znanje.

Pas dalmatiner iz naše skupne potaknuo je skupinu dječaka da mu naprave kućicu. Predložili su da se zove Ogi te je dobio zadatak policijskog psa koji  čuva  našu skupinu.

Djeca su zadovoljavajući znatiželju ( upoznavanje novog, istraživanjem, razmjenom znanja, manipuliranjem) razvijala spoznajne funkcije.

Radili su individualno, u manjim skupinama ili grupno.

U aktivnostima o životinjama veliki utjecaj na dječji razvoj bio je na području stvaralaštva, ali i na razvoju govora, istraživanja i komunikacije.

ZANIMLJIVOSTI SVAKODNEVICE

     Mi smo najmlađa vrtićka skupina, vrtićka četiri. U mjesecu rujnu došli smo iz jaslica te su nam  promjene bile zanimljive i u početku izazovne za razvoj samostalnosti.

Već prvog dana odlaska  na doručak  i ručak  u blagovaonicu  djeca postavljaju zanimljiva pitanja.

LUKA ZOBIĆ (3,10 god.): „ Šta idemo jesti u restoran?“

U skupinu smo dobili nove prijatelje koji su prolazili adaptaciju te imali različite molbe kako bi roditelji što prije došli po njih u vrtić.

NINA MATUŠIĆ ( 4 god.): „ Molim te, riješi mi taj problemčić i nazovi mi

mamu na mobitel!“

Tijekom igre djeca između sebe koriste riječi bontona, riječi iz života odraslih..

Dijete kihne, a VIGO VARDIJAN ( 3,9 god.): „ Živili!“

KARLA ŠIMUNOVIĆ ( 3,4 god.): „ Boli me duša.“, „ Boli me kičma.“

Pandemija koronavirusa prisutna je i u životu i razmišljanjima djece.

Odgojiteljica traži da se promijeni smjer položaja na krevetu.

DOMINIC ŠAFTIĆ ( 3,5 god.): „ Aha, gore je korona.“

SVEN BARIŠIĆ ( 4 god.): „ Znaš, ja i Nikol tražimo virus korone i onda ćemo ga uništit.“

Vrlina snalažljivosti pokazala se u želji kako doći do mobitela kojeg drugo dijete ima u ruci.

BORNA BLAŽAN ( 3,8 god.): „ Daj mi mobitel, netko me zove:“

                                                                             Pripremile odgojiteljice:

                                                          Nikolina Grubić Pavletić i Mirjana Šepić