Eko-vrtić

ŠTORIJA OD BRGUJSKEGA KAPUZA

 

„Stjecanje znanja o biološkoj raznolikosti i djelovanje u svrhu njenog očuvanja.

 

Unapređivanje suradnje s roditeljima, užom i širom društvenom zajednicom u području održivog razvoja.“

                         ( Godišnji plan i program rada Dječjeg vrtića Matulji za ped.2023./24.god.)

 

     Va naš vrtić, eko vrtić Matuji pozvali smo šinjora Marinota Radana, precednika Udrugi Brgujski kapuz da nan se povede od brgujskega kapuza, od semena do kiselega kapuza za jist.

 

Zač baš brgujski kapuz?

 

Zato, aš je se počelo ovako.

 

Dečji vrtić Matuji već više od 10 let ima status Eko vrtića. Imamo Zlatni status, a drugo leto rabili bimo dobit Dijamantni status. Kako do seh teh statusi trebe storit čuda dela z ekologije, tako smo se počeli javjat na natječaji.

 

Prvi natječaj na kega smo se javili, a još vavek dura je „Zasadi drvo,ne budi panj“. Saki put dobijemo sadnice žira ke onda sadimo va podrućneh vrtićeh, i lane smo pul Matuj odlučili storit „Naš domaći eko vrt“. Posadili smo starinske majugi, stare sorti pomidori, beli, črjeni i lila kompir i nekoliko sadnic brgujskega kapuza ki je zaspraven imel vele glavi. Opodzime smo posadili naš domaći česan, motovilicu i radić.. Se ča nan dozrene va vrte to i jimo. Storili smo pomfri party, sakakove salati, a ovo leto mogli bimo imet i framboba.

Ovo leto nan va vrte pomoru i starija dečina z jaslic. Po sen sega dečina su glavni va oven projekte i i va vrte z vojun pokažu radne navadi.Z plakati ki su nan va hodnike vrtića damo na znanje sen ča delamo i ča imamo va našen vrte. Pak smo za ovo leto pribavili i  po par zrn starinskega niskega fažola našega kraja, brtofa, zlatića, turčića i koka.

 

Prijavili smo se za projekt Erasmus na temu „Od sjemena do stola“ i storili libar od našega vrta „Z motičicun po svete“.

Kako je brgujski kapuz naša autohtona sorta oteli smo neč više od njega doznat.

 

Šinjor Marino parićal se j kot za pravi školani.

Čuda tega je povedel va kratkoj prezentacije, a degustacija kiselega kapuza za kraj bila j pun pogodat. Da j bil „meden“ su dečina rekla.

Zajedno z decun, posel je seme kapuza za ovo leto, a va našen vrte posadili smo lanjsku glavicu brgujskega kapuza ka bi ovo leto rabila dat seme..

 

Šinjor Marino je bil jako zadovojan z dečinun va vrtiće pul Matuj i predložil  da projekt z brgujsken kapuzon mora poć daje. Prvo bi rabilo prit z traktoron na zasajenu njivu brgujskega kapuza, poć pobirat, ribat i  mastit po starinski kapuz va čabre.                                           

 

 

Priča o brgujskom kupusu

 

„Stjecanje znanja o biološkoj raznolikosti i djelovanje u svrhu njenog očuvanja.

 

Unapređivanje suradnje s roditeljima, užom i širom društvenom zajednicom u području održivog razvoja.“

                       (Godišnji plan i program rada Dječjeg vrtića Matulji za ped.2023./24.god.)

 

     U naš vrtić, eko vrtić Matulji pozvali smo predsjednika Udruge Brgujski kapuz, gosp. Marina Radana da nas pobliže upozna sa sortom brgujskog kupusa, od sjemena do kiselog kupusa spremnog za konzumaciju.

 

Zašto baš brgujski kupus?

 

Zato, sve je započelo…..

 

Dječji vrtić Matulji već više od 10 godina ima status Eko vrtića. Stekli smo Zlatni status, a slijedeće godine trebamo dobiti Dijamantni status. Za svaki status potrebna je obnova putem zahtjevnih koraka iz područja ekologije.

 

Natječaj „Zasadi drvo, ne budi panj“ napravio je prekretnicu da vrtić u Matuljima ima „Naš domaći eko vrt“ jer smo do tada sve dobivene sadnice iz natječaja sadili u našim područnim vrtićima. U naš vrt od prošle smo godine zasadili sadnice domaćih malina, staru sortu rajčica, bijeli, crveni i ljubičasti krumpir i nekoliko sadnica brgujskog kupusa koji je zaista imao velike glavice. Na jesen smo posadili  naš domaći češnjak, motovilac i radić. Sve što nam sazrije u našem vrtu to i pripremimo za obrok. Pripremili smo pomfri party, raznovrsne salate, a ove godine mogli bi imati i soka od malina.

Ove godine  u vrtu nam pomažu i djeca iz starije jasličke skupine. Djeca su i glavna u ovom projektu te u vrtu pokazuju radne navike. Nekima je to prvi puta, a neki prenose znanja iz svojih obitelji. Putem plakata koji nam se nalaze u hodniku vrtića informiramo javnost o našem projektu i akcijama koje poduzimamo u našem vrtu.

Dobili smo sjeme stare sorte niskog graha iz našeg kraja, pod nazivima brtof, zlatić, turčić i kok. Vidjeti ćemo kakav ćemo urod imati.

 

Prijavili smo se za projekt Erasmus na temu „Od sjemena do stola“ i napravili knjižicu našeg vrta „Z motičicun po svete“.

Brgujski kupus je naša autohtona sorta pa smo htjeli sve saznati o njemu.

 

Putem slikovne prezentacije gosp.Marino bio je izvrstan predavač, a djeca su bila pravi učenici koji su upijali svaku njegovu riječ. Degustacija kiselog kupusa  bila je pun pogodak i djeci se okus posebno sviđao. Imali su same riječi pohvale.

Zajedno s djecom, posijao je sjeme kupusa za ovu godinu, a u našem vrtu zajedno su zasadili prošlogodišnju glavicu kupusa koja bi ove godine trebala dati sjeme.

 

Gospodin Marino bio je posebno zadovoljan suradnjom kod djece i predložio da projekt s brgujskim kupusom treba nastaviti, na način da se s traktorom dođe na zasađenu njivu s brgujskim kupusom, zatim da se vidi berba , ribanje i kako se po starinski nogama gnječi kupus u Čabru .

 

Vidimo se na jesen, na Brgudu!

 

Pripremile odgojiteljice Eko skupine

Andrea Kos i Mirjana Šepić


 OUR GARDEN


U sklopu Eko projekta, ovo proljeće, naša je skupina u suradnji s najstarijom skupinom u vrtiću, na malom prostoru vrtićkog igrališta, iskoristila maleni prostor i posadila krumpire, rajčice i kupus. Pratili smo rast povrća i brinuli se o njemu. Rajčice smo ubrali već sredinom devetog mjeseca i pripremili veliku salatu.


Jednog petka isplanirali smo traženje krumpira u zemlji. Djeca su bila jako uporna, sve dok nisu i posljednji krumpir pokupila iz zemlje. Krumpir smo odnijeli u kuhinju i zamolili tehničko osoblje da nam pripremi pomfrit.

Nakon svih ovih aktivnosti, dobili smo poziv obitelj Baus-Dimić (roditelja djevojčice Tine iz skupine) u njihov voćnjak, na berbu voća i povrća. I ovaj posjet, dio je projekta pa će tijekom mjeseci koji nas očekuju, uslijediti još niz sličnih aktivnosti. Ovim aktivnostima cilj je poticati svijest o plodovima u prirodi koji su neizostavni u našoj prehrani te uvelike utječu na naše zdravlje, rast i razvoj. Također, sve ove aktivnosti dovode dijete u neposredan odnos s
prirodom te potiču ekološku svijest i ljubav prema biljnom i životinjskom svijetu.

Zahvaljujemo se djevojčici Tini i njenim roditeljima što prate naš rad te doprinose svojim zalaganjem kvalitetnijem radu naše skupine.

Pripremile odgojiteljice skupine za rano učenje engleskog jezika:
Andrea Kos & Nikolina Grubić Pavletić


  OLIVE TREE

I ove smo se pedagoške godine uključili u projekt “Zasadi stablo, ne budi panj!” te sudjelovali u uređenju našeg mediteranskog vrta. Tijekom cijele godine isticali smo važnost i odgovornost pojedinca i društva u  podizanju ekološke svijesti kroz razne aktivnosti i projekte.

 Naši roditelji su vrijedno osluškivali i prepoznali naš rad te u skladu s time, odabrali poklon za našu skupinu.

 “...ova generacija neka napravi malu škujicu i posadi maslinu, a sljedeće će generacije brinuti o njoj i uživati u plodovima!” – riječi su roditelja naših budućih školaraca.

Hvala Vam na uspješnoj suradnji, jer ona je jedini ključ za uspjeh i dobrobit djeteta.

Kako je izgledala sadnja naše masline i degustacija maslinovog ulja pogledajte na fotografijama.

 

Skupina za rano učenje engleskog jezika

Teachers Nikolina i Andrea

   


 PROLJETNI RADOVI MALIH VRTLARA

Tople zrake sunca probudile su u nama proljetnu energiju i radne aktivnosti. Krenuli smo  s proljetnim radovima.

Posadili smo dobivene  sadnice maćuhica i jaglaca i njima uljepšali vanjski prostor igrališta. Sve zasađeno obilježili smo natpisima kako bismo informirali svu djecu našeg vrtića o nazivu biljaka.

Zajedno s engleskom skupinom uključili smo se u projekt „ Zasadi drvo, ne budi panj“. Dobivene sadnice kestena privremeno smo zasadili u veliku teglu, a sadnice malina zasadili smo u naš novi vrt na prvom nivou dvorišta,odnosno igrališta..

Naš novi vrt zasaditi ćemo sadnicama koje smo sami uzgojili iz sjemena. Posijali smo stare sorte rajčica i autohtono sjeme  „ brgujskega kapuza“. Promatrali smo danima kada će niknuti, bilježili rast, redovito zalijevali, zaključili zašto sjemenu treba voda i toplina,a  najzanimljivije je bilo presađivanje u male čašice.

Naučili smo koje su sve radnje potrebne kako bismo u konačnici mogli uživati u plodovima.

Aktivnostima sijanja sjemena i sadnje biljaka kod djece smo potakle  životno praktične vještine, razvile ljubav prema prirodi i potaknule ih na preuzimanje odgovornosti za očuvanje  prirode.

 

                                                                                                  Pripremile odgojiteljice vrtićke 6:

                                                                                                   Helena Višnić i Mirjana Šepić i

                                                                                                       asistentica Anita Kinkela



 POMFRI PARTY

 

            Dječji vrtić Matulji ima Zlatni eko status i eko vrtićare koji čuvaju, njeguju  i  istražuju  biljni i životinjski svijet. Briga za mediteranski vrt cjelogodišnja  im je  aktivnost.

Projekt  sijanja i presađivanja sadnica započeli smo u proljeće. Posijali smo sjeme stare sorte rajčica. Nakon  što smo presadili mlade sadnice svaki polaznik naše skupine odnio je sadnicu kući kako bi zajedno s roditeljima uzgojio  vlastite plodove. Karla Šimunović  fotografijom je dokazala da je  postala ponosna vlasnica svojih rajčica.

Nakon  ljeta  vratili smo se u vrtić, no znatiželja djece nije iščeznula. Koliko plodova ima ispod proljetos zasađenog bijelog, crvenog i plavog  sjemenskog  krumpira? Tražili smo, uspoređivali, nizali, brojali ih... Od ubranih plodova krumpira napravili smo pomfri party.

No, niti ovdje nismo satli. Nakon ubranih  plodova krumpira posijali smo sjeme repe. Niknula nam je repa. Zalijevamo ju, očekujemo……. i nastavljamo jesenske aktivnosti.

.           Aktivnosti sadnje kod djece razvijaju ljubav prema prirodi i osjećaj odgovornosti i brige za biljke i očuvanje prirode.

Kroz već prethodno spomenute aktivnosti utjecali smo na razvoj:

-fine motorike šake i prstiju ( čupanje, hvatanje sjemenke prstima, rukovanje alatom),

-govora: nazivi biljaka, nazivi alata,

-pojma o vremenu: koliko je potrebno da biljka nikne?;da nastane plod?…,

-pojma o veličini: veličina posude, veličina sjemena, ploda i biljke,

-pojam o količini: koliko nam je potrebna količina zemlje?; koliko je potrebno vode?; koliko sjemenki?; koliko je izraslo stabljika?;kolika je količina plodova?,

-pozitivne slike o sebi: osjećaj uspjeha i samostalnosti.

 

Uspješnost našeg projekta potvrdio je izjavom Borna Blažan:

„ Što ćemo sada posijati da opet to jedemo?“

(Repu, ako nam izraste debela.)

 

                                           Pripremile odgojiteljice Dječjeg vrtića Matulji, 6. vrtićke skupine:

                                                                                   Helena Višnić, Mirjana Šepić i asistentica

                                                                                                    Anita Kinkela



 “ZASADI DRVO NE BUDI PANJ”

“PLANT A TREE DON”T BE A STUMP”

“The best time to plant a tree was 20 years ago, the second best time IS NOW”

 

I ove se godine Dječji vrtić Matulji uključio u kampanju “Zasadi drvo ne budi panj!” koja organizira sadnju stabala na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini u Republici Hrvatskoj.  Na ovaj  način podižemo ekološku svijest, društvenu i ekološku odgovornost kod djece i odraslih.

Eko skupina odgojiteljica Dječjeg vrtića  Matulji s djecom organizirala je sadnju i pripremila sadnice. Sada sadnice stabla javor koje su djeca i odgojiteljice same uzgojile krase šumu Klane, dok su kadulja i lavanda našle mjesto u mediteranskom vrtu Dječjeg vrtića Matulji.

 

“Zrno je u zemlji nevidljivo i iz njega izrasta ogromno drvo.

 Misao je jednako neprimjetna i iz nje izrastaju golemi ljudski događaji.”

Lav Tolstoj



 

 3,2,1 GLASAJ

Aktivnost izrade hranilica za ptice od tetrapaka provodi se u tri skupine djece.

Skupina svaka na svoj način izrađuje , oblikuje i kreativno se izražava kako hranilicu izraditi što  bolje. Već smo pri kraju i počinju prvi komentari  čija hranilica je najbolja i najljepša.

„Naša ima najljepše  ime, naša ima najbolju boju fasade, naša je sigurno najbolja“ i tako je trajalo neko vrijeme jer niti jedno dijete iz skupine nije moglo slomiti kriterije pohvala  skupina koje su sudjelovale u izradi.

Kako riješiti međusobno nadmetanje?  Sigurno je jedna najbolja!

 Netko je uvijek bolji , a netko je malo slabiji, kao i u sportu.

Ovu situaciju vrlo uspješno smo priveli kraju. Pozvali smo četveročlanu komisiju iz susjedne , vrtićke7,  koji su promatrali, komentirali i glasali te prozvali prvo, drugo i treće mjesto u kreativnoj izradi hranilice za ptice.

Svaka skupina bila je ponosna na svoje osvojeno mjesto. I više nitko nije pokušao proturječiti komisiji za izbor.

Bravo susjedi!

                                                                                                    Pripremile odgojiteljice vrtićke 4:

                                                                                              Nikolina Grubić Pavletić i Mirjana Šepić



 „ ZASADI STABLO, NE BUDI PANJ“

 

     Naša skupina, vrtićka četiri, uključila se u Nacionalnu kampanju sadnje stabala u cijeloj Hrvatskoj pod nazivom „ Zasadi stablo, ne budi panj.“

Cilj udruge je sadnjom  stabala razvijati ekološku svijest , stvarajući kolektivno zadovoljstvo  i odgovornost malih i velikih.

Posadili smo sadnice lavande i kadulje u naš mediteranski vrt te obogatili cvijetnjak maćuhicama.

Učinili smo i nešto vrlo važno!

Pokušat ćemo uzgojiti vlastite mlade sadnice iz prikupljenih koštica  i plodova. U zemlju smo zasadili koštice jabuke , kruške i banane i plod žira i kestena.

Naše biljke ćemo čuvati, zalijevati, a sljedeće godine planiramo se uključiti u kampanju s vlastitim uzgojenim sadnicama.

 

                                                                                                        Pripremile odgojiteljice vrtićke 4:

                                                                                                Nikolina Grubić Pavletić i Mirjana Šepić



SLIKOPRIČA „Zašto je stablo uvenulo?“

 

Nakon što je već dulje vrijeme u skupini prisutan interes za uvelim stablom aktivnost osmišljavanja priče nametnula se sama po sebi. Djeca iz vrtićke skupine6 su osmislila text te ilustrirala priču.

Preuzmite slikopriču