U životu djeteta odlazak u jaslice/vrtić vjerojatno je njegov prvi samostalni odlazak u novo i nepoznato. Novonastala situacija jednako je tako izazovna i za roditelja.
Tijekom perioda pripreme za proces prilagodbe koji će uslijediti preporuča se poticati samostalnost kod djeteta u različitim situacijama: kod kuće, u parku, kod liječnika, u knjižnici, u autu i sl. (primjerice: hranjenje, oblačenje, čekanje na red, odgađanje želje i sl.).
Proces prilagodbe traje dok dijete ne prihvati novonastalu situaciju:
odvajanje od roditelja, ostajanje u novom prostoru i prihvaćanje odgojitelja
usvajanje novog dnevnog ritma i pravila ponašanja skupine/ustanove
uključivanje u aktivnosti i prihvaćanje druge djece.
Koliko će dugo trajati to razdoblje ovisi o djetetovoj dobi, prethodnim socijalnim iskustvima, karakteristikama djetetove ličnosti i temperamenta te povezanosti s roditeljima tj. drugim članovima obitelji.
Od izuzetne je važnosti u kojem kontekstu roditelji spominju jaslice/vrtić i odgojitelja kao novu osobu u djetetovu životu. Unutarnji mir ili nemir roditelja je bitan činitelj prilagodbe jer dijete zna dobro “pročitati” osjećaj nesigurnosti i sumnjičavosti pa tako i tugu.
Važnost suradnje roditelja i odgojitelja podrazumijeva kontinuiranu razmjenu svih informacija vezanih za dijete s ciljem stvaranja pozitivnog poticajnog okruženja usmjerenog na cjelovit razvoj djeteta. Treba biti svjestan činjenice da dječji vrtić institucija u kojoj vrijede određena pravila, propisi i rutine, a sve je to osmišljeno s ciljem stvaranja što sigurnijeg, zdravijeg i kvalitetnijeg boravka sve djece u njemu.
Sa sobom treba donijeti:
papuče (ne šlape ili natikače) i pidžamu
ruksak s rezervnom robom (donje rublje i gornja presvlaka)
omiljenu igračku.
Prilikom rastanka od djeteta od roditelja se očekuje da:
kaže djetetu da će otići (rastanci – kratki, objašnjeni i najavljeni)
dogovori vrijeme dolaska, ali u dogovoru s odgojiteljem i potrudi se ispoštovati dogovoreno jer tako se gradi povjerenje.
Reakcije na prilagodbu mogu biti emocionalne (ljutnja, tuga, strah), ponašajne (plač, razdražljivost, nezadovoljstvo, neutješnost, griženje, odbijanje) te tjelesne (bolovi u trbuhu, povraćanje, glavobolja, nekontrolirano mokrenje/stolica).
Cilj savjetovališta je pružiti roditeljima mogućnost da traže pomoć i podršku vezano uz razvoj, odgoj i eventualne poteškoće kod djeteta.
Razvoj i rast djeteta je izuzetno kompleksan, a za roditelja zahtjevan i odgovoran proces. Ponekad i najsavjesniji roditelj usprkos svom trudu dođe do situacije u kojoj treba savjet koji bi mu olakšao komunikaciju s djetetom.
U savjetovalište se mogu javiti roditelji ako žele:
dobiti savjet o odgoju djeteta
upozoriti na postojanje problema
jednostavno razgovarati o svom djetetu
dobiti podršku u odgoju.
Osim roditelja, u savjetovalište mogu se javiti i ostale osobe koje skrbe za dobrobit djeteta.
Voditeljica savjetovališta je psihologinja Sandra Dadasović, a svi razgovori provode se individualno. Radno vrijeme savjetovališta je srijedom od 15 do 17 sati. Dolazak je potrebno najaviti na broj telefona 241 127.
Svako dijete je različito i treba mu omogućiti dovoljno vremena da se razvija na svoj način i svojim tempom. Važno je da u prijelaznom razdoblju iz vrtića u školu odrasli stvore uvjete u kojima će dijete imati prilike učiti i formirati nove navike jako bitne za samostalnost i uspjeh.
Potrebno je imati na umu da je svako dijete različito i treba mu omogućiti dovoljno vremena da se razvija na svoj način i svojim tempom. Priprema za školu biti će uspješna ako odgojitelji i roditelji rade udruženim snagama.
Kvalitetna priprema za školu obuhvaća:
poticanje razvoja koncentracije i pažnje (igranje društvenih igara)
razvijanje sposobnosti opažanja i proučavanja (prometni znakovi, promjene u okolini)
jačanje pozitivne slike o sebi – samopouzdanja i samopoštovanja
stvaranje radnih navika
poticanje razvoja predčitalačkih vještina (korištenje rime, rastavljanje riječi na slogove, prepoznavanje prvog, a zatim zadnjeg glasa u riječi, nabrajanje riječi koje počnu određenim glasom, rastavljanje i sastavljanje riječi na glasove, čitanje djetetu, prepričavanje)
poticanje razvoja motoričkih vještina (igre loptom, vijačom, skakanje, penjanje, vožnja bicikla, zakopčavanje odjeće i obuće, vezivanje vezica)
poticanje emocionalne i socijalne kompetencije (kontrola emocija, razlikovanje prihvatljivog od neprihvatljivog ponašanja, nošenje sa stresnim situacijama – frustracija, tuga, gubitak, sklapanje prijateljstava).
Dijete treba samostalno koristiti wc, jesti, oblačiti se i brinuti za svoje stvari, znati svoju adresu stanovanja, imati razvijene radne navike (obaviti što je dogovoreno, završiti započeto, brinuti o zaduženjima).
Uloga roditelja:
o novim situacijama koje će uslijediti govoriti pozitivno
objasniti djetetu kako je za sva postignuća potreban trud
dati djetetu priliku da uči na vlastitom iskustvu
na vrijeme upoznati dijete s promjenama koje slijede
uputite dijete na osobe koje mu mogu pomoći u slučaju potrebe.
Ovdje možete dobiti informacije o pravilima i preporukama vezanim za zdravlje djece.
Zbog cilja očuvanja zdravlja djece u skupini, roditelji ne smiju dovoditi dijete u vrtić ako ima neke od slijedećih simptoma bolesti:
povišena tjelesna temperatura
proljev i povraćanje
upala očiju
kožni osip (osim pelenskog osipa)
jaki kašalj, teškoće u disanju
poremećaj osjeta njuha i okusa
uši u vlasištu ili druge nametnike
zarazne bolesti (vodene kozice, rotavirus, ospice, šarlah, mononukleoza).
Dijete s navedenim simptomima ne može pohađati vrtić! Ako se kod djeteta dok boravi u vrtiću pojavi neki od gore navedenih simptoma, roditelje se obavještava da u najkraćem mogućem vremenu dođete po svoje dijete. Ako dijete boluje od zaraznih bolesti (vodene kozice, rotavirus, ospice, šarlah, mononukleoza) roditelji su dužni obavijestiti zdravstvenu voditeljicu ili djetetovog odgojitelja.
Kod blažih oblika prehlade (npr. curenje iz nosa, ali bez temperature) koja traju do dva dana, roditelj/skrbnik ne treba donijeti liječničku ispričnicu za ponovno uključenje djeteta u vrtić. Svaki izostanak zbog bolesti duži od dva dana zahtijeva ispričnicu od izabranog pedijatra/liječnika opće medicine. Bez ispričnice dijete se ne prima u ustanovu!
Alergije na hranu
Alergija na hranu je nepoželjna, imunološki posredovana reakcija koja je vidljiva nakon izlaganja alergenima iz hrane. Najčešće alergije na hranu su upravo kod djece predškolske dobi i treba ih ozbiljno shvatiti. Međutim, alergije na hranu su dio jedne veće grupe smetnji u koju pripadaju još nepodnošljivost ili intolerancija hrane. Bitno je ne miješati te nazive jer se danas često svaka reakcija povezana s hranom naziva alergijom na hranu.
Najčešće namirnice koje izazivaju alergijsku reakciju su:
kravlje mlijeko
jaja
kikiriki
soja
orašasti plodovi
ribe i školjke
gluten.
Alergije na hranu manifestiraju se: promjenama na koži (atopijski dermatitis ili urtikarija), reakcije na dišnom sustavu (upala nosa, kašalj, astma) i smetnje na probavnom sustavu (smetnje gutanja, povraćanje, odbijanje hrane, bol u trbuhu, krv u stolici, smetnje defekacije). Najopasnija reakcija je anafilaktička reakcija koja može biti po život opasna. Bitno je odmah prepoznati i pozvati hitnu pomoć s ciljem pravovremene intervencije (davanje lijekova i sl.).
Terapija koja se provodi kod alergija na hranu je eliminacija namirnice iz obroka koja uzrokuje alergiju. Djeca koja borave u vrtiću, a imaju alergiju na određenu hranu, moraju imati potvrdu od liječnika i za njih se izrađuje poseban plan prehrane.
Uši u kosi
Sam spomen na te ružne i dosadne insekte tjera nas da se češkamo po glavi. Uši u kosi najčešće pogađaju djecu iz predškolskog i školskog uzrasta, prenose se izravnim kontaktom premda se mogu prenijeti preko posteljine, češljeva, ručnika, pokrivala za glavu.
Što su uši? To su sitni kukci koji sišu krv , brzo se razmnožavaju i jajašca (gnjide), legu na kosi blizu tjemena gdje je najtoplije.
Što su gnjide? Jaja ušiju – gnjide su voštane strukture, bijelo-sjajne boje izgledom su veličine sezama i zalijepe se uz korijen kose jer im je tamo najtoplije. Ženka odrasle uši svakodnevno snese osam do deset jajašaca (gnjida). Nakon sedam dana iz gnjide se izlegu spolno nezreli oblici lavre koje se mogu kretati i koje nakon idućih sedam dana postaju odrasle jedinke – uši.
Simptomi Najčešći simptom je svrbež vlasišta, a često budu i sitne ranice nastale zbog učestalog svrbeža vlasišta.
Kako ukloniti uši iz kose? Postupak uklanjanja ušiju iz kose je dugotrajan i zahtjevan proces. Nakon pranja s ljekovitim šamponima i ostalim sredstvima kao sto su kreme i losioni, ukloniti ćete uši ali gnjide ostaju i dalje na kosi. Najučinkovitiji način za uklanjanje gnjida je metalni ili plastični češalj s uskim i gustim zupcima ili s rukama uklanjajući svaku uš posebno. Nakon provedenog tretmana kose, važno je redovito, svaka 3 – 4 dana pregledavati kosu djeteta i ostale članove kućanstva.
Također, obavezno je i oprati svu posteljinu, plišane igračke kao i odjeću koja se koristila prije pojave ušiju. Obavezno usisati sve tepihe i sav tapecirani namještaj, kako u domu tako i u Vašem automobilu. Sve predmete poput češlja, traka za kosu, gumica i slično, oprati u vodi i sredstvom za tretiranje ušiju.
Moraju li djeca s ušima u kosi ostati kod kuće? Ako ste u kosi djeteta pronašli znakove zaraze ušima obavezno obavijestite odgojiteljicu odgojne skupine djeteta. Kod kuće obavezno pregledajte kosu svim ukućanima. Dijete koje ima uši mora ostati kod kuće sve dok se ne očiste uši i gnjide. Po dolasku u vrtić roditelj je obavezan donijeti liječničku ispričnicu.
Zapamtite:
Ručno uklanjanje ušiju i gnjida je najefikasniji način za riješiti se nametnika, jer niti jedan tretman nema 100-postotni učinak.
Uši samovoljno ne napuštaju kosu jer ima je za život i preživljavanje potrebna temperatura, vlaga i krv iz vlasišta.
Uši ne skaču, ne prenose se s kućnog ljubimca niti ih se dobije u bazenskoj vodi.
Ušljivost nije sramota, javlja se i u bogatim i siromašnim sredinama te ne ovisi o higijenskim navikama pojedinca niti obitelji.
Suzbijanje ušiju težak je i zahtijevan posao.
Očistiti uši Vašem djetetu ne može pedijatar, epidemiolog, odgajatelj niti zdravstveni voditelj, očistiti kosu od nametnika morate Vi sami.
Diljem Hrvatske u mnogim vrtićima, a tako i u Dječjem vrtiću Matulji, provode se radionice za roditelje “Rastimo zajedno”. Program je namijenjen roditeljima najmlađe djece u dobi do četiri godine života. Radionice su besplatne, a najčešće se provode u periodu od listopada do prosinca.
Svrha programa je omogućiti protok informacija, znanja, vještina i podrške koji roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih roditeljskih odgovornosti te promiču rast i razvoj kako roditelja tako i djeteta.
Glavni cilj programa je stvoriti poticajno i osnažujuće okruženje u kojemu roditelji zajedno s drugim roditeljima i voditeljicama radionica razmjenjuju ideje o načinima na koje žive svoje roditeljstvo. Također, upoznaju sebe kao roditelja, ali i načine na koje se je poželjno odnositi prema svome djetetu. Ishod programa temelji se na znanstvenim uporištima i najnovijim spoznajama iz područja psihologije i neuroznanosti.
Program se sastoji od jedanaest dvosatnih konceptualno i tematski povezanih radionica koje provode posebno educirani tim stručnjaka za podršku ranom razvoju djeteta. Teme radionica su:
Predškolsko razdoblje je period u kojem se dijete intenzivno razvija. Jedna od vještina koju djeca najintenzivnije usvajaju u predškolskoj dobi su komunikacijske i jezično-govorne vještine.
Govor djeteta se razvija kroz komunikaciju s osobama iz njegove okoline. Iako djeca usvajaju jezična znanja od različitih osoba u svom životu, osobe koje su ključan faktor u jezično-govornom razvoju su roditelji ili skrbnici. Roditelji ili skrbnici su osobe koje s djetetom provode najviše vremena i time predstavljaju djetetov govorni uzor.
Često su roditelji nesigurni oko toga komuniciraju li s djecom na ispravan način, posebice ako dijete ima jezično-govornih teškoća. Iz tog razloga, pripremljeni su savjeti za roditelje kako poticati jezično – govorni razvoj u svakodnevnim situacijama.
Smjernice za poticanje jezično-govornog razvoja možete pročitati na sljedećim poveznicama:
Nadamo se da će Vam ove smjernice biti korisne. Za sva dodatna pitanja u vezi jezično-govornog razvoja Vašeg djeteta, možete se obratiti našoj logopedinji Ini Juretić.
