Proces prilagodbe na vrtić/jaslice

Roditeljski kutak

U životu djeteta odlazak u jaslice/vrtić vjerojatno je njegov prvi samostalni odlazak u novo i nepoznato. Novonastala situacija jednako je tako izazovna i za roditelja.

Tijekom perioda pripreme za proces prilagodbe koji će uslijediti preporuča se poticati samostalnost kod djeteta u različitim situacijama: kod kuće, u parku, kod liječnika, u knjižnici, u autu i sl. (primjerice: hranjenje, oblačenje, čekanje na red, odgađanje želje i sl.).

Proces prilagodbe traje dok dijete ne prihvati novonastalu situaciju:

  • odvajanje od roditelja, ostajanje u novom prostoru i prihvaćanje odgojitelja
  • usvajanje novog dnevnog ritma i pravila ponašanja skupine/ustanove
  • uključivanje u aktivnosti i prihvaćanje druge djece.

Koliko će dugo trajati to razdoblje ovisi o djetetovoj dobi, prethodnim socijalnim iskustvima, karakteristikama djetetove ličnosti i temperamenta te povezanosti s roditeljima tj. drugim članovima obitelji.

Od izuzetne je važnosti u kojem kontekstu roditelji spominju jaslice/vrtić i odgojitelja kao novu osobu u djetetovu životu. Unutarnji mir ili nemir roditelja je bitan činitelj prilagodbe jer dijete zna dobro “pročitati” osjećaj nesigurnosti i sumnjičavosti pa tako i tugu.

Važnost suradnje roditelja i odgojitelja podrazumijeva kontinuiranu razmjenu svih informacija vezanih za dijete s ciljem stvaranja pozitivnog poticajnog okruženja usmjerenog na cjelovit razvoj djeteta. Treba biti svjestan činjenice da dječji vrtić institucija u kojoj vrijede određena pravila, propisi i rutine, a sve je to osmišljeno s ciljem stvaranja što sigurnijeg, zdravijeg i kvalitetnijeg boravka sve djece u njemu.

Sa sobom treba donijeti:

  • papuče (ne šlape ili natikače) i pidžamu
  • ruksak s rezervnom robom (donje rublje i gornja presvlaka)
  • omiljenu igračku.

Prilikom rastanka od djeteta od roditelja se očekuje da:

  • kaže djetetu da će otići (rastanci – kratki, objašnjeni i najavljeni)
  • poprati rastanak uobičajenim načinom pozdrava (zagrljaj, pusa, “petica”)
  • dogovori vrijeme dolaska, ali u dogovoru s odgojiteljem i potrudi se ispoštovati dogovoreno jer tako se gradi povjerenje.

Reakcije na prilagodbu mogu biti emocionalne (ljutnja, tuga, strah), ponašajne (plač, razdražljivost, nezadovoljstvo, neutješnost, griženje, odbijanje) te tjelesne (bolovi u trbuhu, povraćanje, glavobolja, nekontrolirano mokrenje/stolica).